Iseljavanje i tržište rada: što govore podaci DZS-a za 2023.?

Demografski podaci koji govore sami za sebe

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je u 2023. godini imala negativan prirodni prirast od oko 16.000 osoba i neto migracijski saldo koji ostaje pozitivan zahvaljujući doseljavanju radnika iz trećih zemalja — pretežno Bosne i Hercegovine, Filipina i Nepala. No kad se gleda dobna struktura onih koji odlaze, slika postaje zabrinjavajuća: emigranti su u prosjeku mlađi od 35 godina i nadprosječno obrazovani. Odlaze upravo oni kojima je najteže naći zamjenu. Stopa zaposlenosti u dobnoj skupini 25–54 godine porasla je na 78,2 posto, što zvuči pozitivno, ali taj rast dijelom odražava smanjenje sâmog radnog kontingenta, a ne samo otvaranje novih radnih mjesta. Taj statistički fenomen — rast stope zaposlenosti uz apsolutno smanjenje broja zaposlenih domaćih radnika — zove se kompozicijski efekt i rijetko se pojavljuje u mainstream ekonomskom izvještavanju.

Što to konkretno znači za tržište rada u Slavoniji?

Osječko-baranjska županija posebno osjeća te demografske pritiske. Prema podacima HZZ-a za kraj 2023., broj registriranih nezaposlenih pao je ispod 10.000 — najniže u zadnjih dvadeset godina — ali to nije primarno rezultat gospodarskog uzleta. Velik broj osoba jednostavno je izašao iz evidencije jer je napustio Hrvatsku ili prešao u kategoriju neaktivnog stanovništva. Poslodavci u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu prijavljuju poteškoće u pronalasku kvalificiranih tehničkih zanimanja: strojari, elektrotehničari i zavarivači posebno su deficitarni. Kratkoročno, migrantski radnici popunjavaju dio te praznine. Dugoročno, demografska matematika ne ide u prilog stabilizaciji bez strukturnih promjena u obrazovnom sustavu i platnoj politici. Ovi podaci ne govore što treba napraviti — to je zadaća politike, a ne ekonomskog novinarstva. Govore što se događa, i to što preciznije.